Komentari

Neka pati kome smeta

Na stranici CroFacta je 19. srpnja 2024. godine objavljen tekst Vladimira Geigera „Što je o broju jasenovačkih žrtava 5. svibnja 1981. izjavio general JNA Kosta Nađ?“ U tome tekstu Geiger se bavi izjavom jugokomunističkoga generala Koste Nađa o, kako je tada objavio Vjesnik, 7 tisuća žrtava iz logora Jasenovac. Citiranje te izjave objavljene u dnevnome listu tijekom komunističke diktature nije se svidjelo povjesničaru Geigeru. Koincidentno već istoga dana na jednome. ZNA SE čijem internetskom portalu se pojavio tekst s istom temom.

Opasni feljton

Kao ilustraciju svoga nezadovoljstva korištenjem Nađove izjave, Geiger je citirao dio teksta iz četverodjelnoga feljtona autora Blanke Matković, M. Koića i Nikole Banića o suđenju DInku Šakiću objavljenoga u Hrvatskome tjedniku prije nekoliko godina. Primjerice, između ostaloga Geiger je citirao ovaj dio iz feljtona: „Je li drug Nađ slučajno ispustio tri slova (sto) ili je znao nešto što mi još uvijek ne znamo, utvrdit će revizija povijesti.“ Koji dio je ovdje sporan povjesničaru Geigeru? Tri slova manje ili spominjanje revizije povijesti? Ako bi se strogo držali znanosti, onda je, primjerice, sporan Geigerov način citiranja autora i navođenje broja feljtona u oblicima različitim od izvornika uz uporabu rimskih brojeva i dodataka kojih nema u feljtonu. Jesu li to tiskarske pogreške ili samo znanost svedena na beletristiku? Slijedi li demantij?

Ki bi da bi

Glede osvrta na istu Nađovu izjavu objavljenu u Vjesniku, Geiger u sličnom nepreciznom, neznanstvenom stilu citira i knjigu autora Nikole Banića i Mladena Koića „Jasenovački popis - Lažne žrtve“ (2023.), ali s naslovom u njegovoj kreativnoj interpretaciji: „Nađ je to izjavio u novinama u vrijeme komunističke diktature, ali nakon smrti diktatora Broza poznatijeg kao Tito. Ta izjava je morala proći sve provjere prije objave, kako one podobnih novinara, tako i onu dežurnog redakcijskog udbaša i očito nije bilo primjedbi na sadržaj.“ Što je tu sporno? Spominjanje diktatora ili redakcijskih udbaša? Nakon svega Geiger mudro zaključuje „Da je Banićev i Koićev zaključak točan, ne bi bilo Ispravka u Vjesniku od 7. svibnja 1981.“

Kontrola štete

Nevjerojatno banalan i jednostran zaključak od nekoga s fakultetskom diplomom. Razlozi za ispravak su mogli biti razni, primjerice, kontrola štete koju je u tko zna kakvom stanju učinio Nađ u razdoblju unutar partijskih previranja za nasljeđe nakon smrti komunističkoga diktatora J. B. Tita. U takvim okolnostima nema više monolitnosti partijske istine, odnosno ne zna se koja je u tom trenutku službena intitucionalna laž neke interesne grupe o nekoj stvari kao što je, primjerice, broj jasenovačkih žrtava.

„Dokaz“

Uglavnom, nakon najmanje 4 mjeseca rada povjesničar Geiger pokušao je dokazati da Kosta Nađ, general jugokomunističke takozvane Jugoslovenske narodne armije (JNA), ustvari nije rekao ono što je objavljeno u Vjesniku 1981. godine. Glavni „dokaz“ koji Geiger nudi je demantij koji je uslijedio u istome dnevniku. Dirljivo je Geigerovo vjerovanje u demantije iz komunističkih glasila. Svaki imalo sposoban povjesničar zna da je komunizam sustav temeljen na laži i iskrivljavanju pa osim propagandističkih pretjerivanja svoje protivnike optužuje ne samo za izmišljene, već i za vlastite zločine. Nakon desetljeća od propasti jugoslavenskog komunizma neke još nije napustila vjera u partiju.

Tiskarska pogreška

Za vrijeme jugoslavenske komunističke diktature novinari, lektori i urednici u novinama su znali za broj od 700.000 jasenovačkih žrtava pa je vjerojatnost za tiskarsku pogrešku uglavnom u okviru teorije. Osim toga svaki jugokomunistički medij je imao svog „kerbera“, odnosno čuvara istine, uglavnom u liku zamjenika glavnog urednika koji je ujedno bio i „drug“ iz sigurnosnog aparata. Takvima ne bi promakla „tiskarska pogreška“ o 7 umjesto 700 tisuća jasenovačkih žrtava.

In sublimatum veritas

Dakle ostaje pitanje što je stvarno govorio „drug“ general Nađ i u kakvomu stanju. Krutom, tekućem ili plinovitom? Kako bi rekao jedan strani agent - rakija je kriva. Što je napisano u novinama, to ostaje. Nema natrag. Kao u šahu takac-makac. U svakom slučaju motivi objave vijesti o 7 tisuća jasenovačkih žrtava u dnevnim novinama godinu dana nakon smrti komunističkog diktatora nisu naš problem. Geigerov očito jesu. Veselimo se nekom njegovu znanstvenome radu ili knjizi o Jasenovcu.

O hrvatskome nacionalizmu

Uzgred, još nešto glede negativnoga konteksta spominjanja nacionalista, no ne u predmetnom tekstu iz CroFacta, već u nekim prijašnjim istupima. Hrvatski su nacionalisti 1990-ih obranili Hrvatsku od suboraca i simpatizera Koste Nađa. Pametnome dosta! Ostali neka se bore za mjesto ravnatelja JUSP-a Jasenovac.